Nalazite se ovdje: Uncategorised
Donacije

Aktualno

Sizdah Bedar

Sizdah BedarPoslije dvanaest dana slavlja, radosti i međusobnih posjeta, trinaestog, zadnjeg dana Nouruza (ove godine 1.travnja), rano ujutro Iranci napuštaju svoje gradove. Ovaj praznik, poznatiji kao Sizdah Bedar (u slobodnijem prijevodu „izbaciti sve na 13. dan"), slavi se na otvorenom, najčešće uz obalu neke vode. Na krovu svakog automobila se nalazi novogodišnje zelenilo. U to vrijeme gradovi su sasvim pusti, a ljudi su u prirodi, na zelenim poljima kraj rijeka, gdje se zabavljaju, pjevaju i igraju, prskaju jedni druge vodom, a na grane drveća vezuju ljuljačke i sušeno voće. U podne, tu na travi, obitelji ručaju i pojedu ono što je ostalo od novogodišnjih slatkiša i suhog i sušenog voća. Djevojke, stasale za udaju, udalje se od svojih obitelji, sjednu na travu, na zemlju stave malo slatkiša, a travu iznad vežu u čvor kako bi što prije pronašle dragog i udale se i izgovaraju: Trinaestog dana dogodine, s mužem kod kuće, a djetetom u naručju. Krug sklada, prema drevnom iranskom vjerovanju, zatvara se s brojem 12, i da bi se izbjegao kaos 13. broja (nesretno) osuđenog na nesreću, odlazi se u prirodu, rasprema se sofra Haft Sin i proklijalo novogodišnje zelenilo baca u rijeku ili potok; priroda se vraća prirodi. Time se proslava Nouruza i službeno okončava.

Po zoroastrijskom kalendaru 13. dan Nouruza je „hrđav“ i nesretan dan zato što se tog dana zemlja nalazi između Sunca i Mjeseca i postoji mogućnost da se dogode loše stvari. Pravi cilj ovih radosnih dana je ponovno otkrivanje izvornog stanja čistoće i jednakosti. To su dani kada se obnavljaju odnosi s prijateljima i susjedima; ljudi se posjećuju ponizno i skrušeno. Sizdah bedar je dan kada se smanjuju razlike u društvu: svi zajedno uživaju u prirodi, jedni pored drugih.

Iranski kalendar

Iranski ili perzijski kalendar je solarni, a njegov nulti datum predstavlja iseljenje (hidžru) poslanika Muhammeda (622. g. prema gregorijanskom kalendaru). Kalendar sam po sebi ima nevjerojatno dugu tradiciju i star je preko 4000 godina, a vremenom je više puta reformiran zbog klimatskih, astronomskih i vjerskih razloga. U konačnici ga je definirao Omar Hajam prije osam stoljeća, a danas predstavlja najprecizniji kalendar u upotrebi. Iranska nova godina započinje 21. ožujka (prvim danom proljeća), a podijeljen je na dvanaest mjeseci čiji se nazivi poklapaju s imenima dvanaest anđela čuvara iz zoroastrijske vjere. Prvih šest mjeseci (farvardin, ordibehešt, hordad, tir, mordad i šahrivar) imaju po 31 dan, i odgovaraju periodu od 21. ožujka do 22. rujna, dok sljedećih pet mjeseci (mehr, aban, azar, dej i bahman) imaju po 30 dana. Dvanaesti mjesec esfand ima 29 dana, osim u prijestupnoj godini kada ima 30 dana. 2016. godina po gregorijanskom kalendaru odgovara 1394./1395. solarnoj godini po iranskom kalendaru. Hidžretsko i kršćansko računanje vremena je ravnomjerno zastupljeno u Iranu, dok standardni islamski kalendar koji se koristi u većini muslimanskih zemalja nije u upotrebi. Osim u Iranu, iranski kalendar službenim je još u Afganistanu.

Mjeseci

PerzijskiGregorijanskiaudio
Farvardin21 ožujak - 20 travanj
Ordibehešt21 travanj - 21 svibanj
Hordad22 svibanj - 21 lipanj
Tir22 lipanj - 22 srpanj
Mordad23 srpanj - 22 kolovoz
Šahrivar23 kolovoz - 22 rujan
Mehr23 rujan - 22 listopad
Aban23 listopad - 21 studeni
Azar22 studeni - 21 prosinac
Dej22 prosinac - 20 siječanj
Bahman21 siječanj - 19 veljače
Esfand20 veljače - 20 ožujak

Godišnja doba

PerzijskiHrvatskiaudio
Baharproljeće
Tabestanljeto
Paizjesen
Zemestanzima

Noć Jalda

JaldaŠab-e Jalda (noć Jalda) ili Šab-e Čeleh (noć četrdeset) iranski je festival koji se slavi na „najdužu i najtamniju noć u godini“, to jest, u noći zimskog solsticija na sjevernoj hemisferi. Ovisno o pomacima kalendara, Jalda se slavi na dan 20. ili 21. prosinca svake godine. S obzirom da je riječ jalda poprimila i značenje plodnosti, kao i zbog činjenice da nakon nje nastupa zimski period u kojem dani postaju sve duži, a noći sve kraće, Iranci su ovu noć stoljećima obilježavali na poseban način vjerujući da upravo ova noć rađa sunce. Zbog toga su, uostalom, deseti mjesec svoga solarnog kalendara nazvali dej u značenju dana, jer su vjerovali da se dan rađa nakon ove najduže noći u godini. Najduža i najtamnija noć u godini označava "noć kojom započinje četrdeset dana razdoblja tri mjeseca zime". Sveukupno postoje tri 40-dnevnih razdoblja, jedno u ljeto, a dva u zimi. Dva zimska su poznati kao "veliko Čeleh" razdoblje (40 punih dana), nakon čega slijedi "malo Čeleh" razdoblje (20 dana + 20 noći = 40 noći i dana). Šab-e Čeleh je noć otvaranja "velikog Čeleh" razdoblja, to je noć između posljednjeg dana jeseni i prvog dana zime.

Najduža i najtamnija noć u godini je vrijeme kada se prijatelji i obitelj okupljaju kako bi jeli, pili i čitali poeziju (naročito Hafeza) do poslije ponoći. Jede se voće i orašasti plodovi, šipak i lubenice su osobito značajne. Crvena boja u ovim plodovima simbolizira grimizne nijanse zore i sjaj života. Pjesme u Hafizovom „Divanu“, zbirci pjesama, koja se može naći na policama većine iranskih obitelji, pomiješane su s ljudskim životima i čitaju se ili recitiraju u raznim prigodama kao što je ova noć ili Nouruz.

U zoroastrijskoj tradiciji najduža i najmračnija noć u godini je posebno nepovoljan dan, a praksa što je danas poznata kao " Šab-e Čeleh/Jalda" izvorni je običaj čiji cilj je zaštititi ljude od zla (Daeva; hrv. div) tijekom te duge noći, u trenutku kada su smatrali da su zle sile Ahrimana (zoroastrijski „destruktivni duh“) na vrhuncu. Ljudi su upozoreni da ostanu budni veći dio noći, da ih ne zadesi, a oni bi se tada okupljali u sigurnosti grupe prijatelja i rodbine, dijelili posljednje preostale plodove ljeta i nalazili način da im duga noć zajedno prođe u dobrom društvu. Sljedećeg dana je tada bio dan slavlja, i (barem u 10. stoljeću, kao što je zapisao Al-Biruni), festival prvog dana Dej mjeseca bio je poznat kao Ḵoram-Ruz (radostan dan) ili Navad-Ruz (devedeset dana [ostalo do Nouruza]). Iako se vjerski značaj duge tamne noći izgubio, stara tradicija boravka u društvu prijatelja i obitelji do kasno zadržana je u iranskoj kulturi do današnjih dana.

Jezik

Jezici Irana

Jezici Irana
Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:
- stari perzijski jezik (Darijevih Behistunskih natpisa);
- srednji perzijski jezik (pahlavi);
- novi perzijski jezik, ili samo, perzijski.

Službeni jezik Irana je perzijski jezik (lokalno zvan: Faarsi), koji pripada iranskoj podskupini indoiranskih jezika, i to u satem-jezike. Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pismenih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.
Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske familije, a naročito sa engleskim i francuskim. Sa francuskim ga veže način naglašavanja, posebno kod posljednjeg sloga, a sa engleskim nejasno izgovaranje samoglasnika, kao i određeni drugi elementi.

Novi perzijski jezik datira od momenta prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene u toku čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.

Ovaj jezik je materinji jezik nešto više od polovice stanovnika Irana, te je jedini službeni administrativni jezik u međunarodnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika.

Glavne jezične skupine su:
- indoiranski jezici: perzijski jezik i perzijski dijalekti (63,3%), kurdski (7%), balučijski, lurski i dr.;
- turkijski jezici: azerski (13%), turkmenski (1,4%), kaškajski, turski i dr.;
- drugi: arapski, armenski i dr.

Sponzori

Sponzori

Hrvatsko-iransko društvo

IRANDUSTAN

Reg broj: 21011903 OiB: 98988983526 info(at)hid-irandustan.hr Predsjednik: Ebtehaj Navaey predsjednik(at)hid-irandustan.hr Dopredsjednik: Ivona Denk dopredsjednik(at)hid-irandustan.hr Tajnik: Mohammad Fateh tajnik(at)hid-irandustan.hr Blagajnik: Motalleb Miri blagajnik(at)hid-irandustan.hr Webmaster: Hrvoje Kunovićwebmaster(at)hid-irandustan.hr

HIR-Irandustan © 2016 - . Sva prava pridržana.
Dizajn:Hrvoje Kunović